Bolovanje je važan aspekt radničkih prava, no mnogi zaposlenici nisu sigurni kako se obračunava i tko snosi troškove. U ovom članku detaljno ćemo objasniti pravila vezana uz plaću na bolovanju, kako se računa naknada te koji su izuzeci.
Što je bolovanje plaća?
Bolovanje plaća odnosi se na naknadu koju zaposlenik prima dok je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede. Visina naknade ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući duljinu bolovanja, kolektivne ugovore i zakonodavne propise.
Kako se računa plaća na bolovanju?
Naknada za bolovanje određuje se prema prosječnoj plaći zaposlenika u posljednjih šest mjeseci prije nastanka bolovanja. Ključni uvjeti su:
- Prvih 42 dana bolovanja isplaćuje poslodavac.
- Od 43. dana nadalje, naknadu isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
- Minimalna naknada ne smije biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće.
Tko plaća bolovanje i koliki Je iznos naknade?
Naknadu tijekom bolovanja snose poslodavci ili HZZO, ovisno o duljini trajanja:
- Prvih 42 dana – trošak snosi poslodavac, a naknada iznosi najmanje 70% prosječne plaće.
- Nakon 42 dana – trošak preuzima HZZO, a maksimalna naknada iznosi 565,04 EUR mjesečno.
- Izuzeci – u određenim slučajevima (trudnoća, njega djeteta, profesionalna bolest), naknada može biti 100% plaće.
Kolektivni ugovori i povoljniji uvjeti
Kolektivni ugovori igraju ključnu ulogu u reguliranju visine naknade za bolovanje i često pružaju povoljnije uvjete za radnike u usporedbi s osnovnim zakonskim odredbama. Sindikati i poslodavci kroz pregovore mogu dogovoriti veće postotke naknade za vrijeme bolovanja, čime se osigurava financijska stabilnost zaposlenika tijekom privremene nesposobnosti za rad.
Na primjer, u nekim sektorima, poput državnih i javnih službi, kolektivnim ugovorima osigurava se naknada u iznosu od 85% plaće tijekom prvih 42 dana bolovanja. U drugim industrijama, poput građevinskog sektora, naknada može biti određena prema minimalnim zakonskim standardima, što može rezultirati manjim primanjima za radnike koji se razbole.
Kolektivni ugovori također mogu sadržavati dodatne pogodnosti, poput proširenog prava na bolovanje bez smanjenja plaće ili posebnih fondova koji dodatno subvencioniraju radnike u dugotrajnom bolovanju. Ključno je da zaposlenici budu upoznati s odredbama kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na njihovu radnu poziciju kako bi znali svoja prava i mogućnosti.
Problemi i kritike sustava naknade za bolovanje
Iako sustav naknade za bolovanje pruža određenu financijsku sigurnost radnicima koji su privremeno nesposobni za rad, postoje brojni problemi i kritike koji ukazuju na njegove nedostatke.
- Niska naknada tijekom prvih 42 dana
Jedan od najčešćih problema je što radnici u prvih 42 dana bolovanja ne primaju punu plaću, već smanjeni iznos, često 70% prosječne plaće iz prethodnih šest mjeseci. To može predstavljati ozbiljan financijski teret za zaposlene, posebno one s nižim primanjima.
- Dugotrajno bolovanje i minimalna naknada
Radnici koji su na bolovanju dulje od 42 dana suočavaju se s još većim financijskim izazovima, jer naknada često pada ispod minimalne plaće. To posebno pogađa one s teškim bolestima poput karcinoma, moždanog udara ili drugih kroničnih bolesti.
- Razlike u kolektivnim ugovorima
Neujednačenost između kolektivnih ugovora stvara nejednakosti među radnicima u različitim sektorima. Dok neki imaju pravo na povoljnije uvjete bolovanja, drugi ostaju ograničeni na minimalne zakonske iznose naknade.
- Administrativni problemi i kašnjenja u isplati
Radnici se često suočavaju s administrativnim preprekama i dugim rokovima obrade zahtjeva za bolovanje, što može rezultirati kašnjenjem u isplati naknade. To dodatno pogoršava financijsku situaciju oboljelih zaposlenika.
- Ograničenja u zakonskim propisima
Iako postoje slučajevi u kojima naknada može doseći 100% plaće (npr. zbog komplikacija u trudnoći ili ozljeda na radu), ta pravila nisu univerzalna i ne pokrivaju sve oblike bolesti i nesposobnosti za rad.
Ako želite brzo i jednostavno izračunati koliko ćete primiti tijekom bolovanja, možete koristiti naš kalkulator plaće. Ovaj alat vam omogućuje precizan izračun plaće na bolovanju uzimajući u obzir sve važeće propise i kolektivne ugovore.
Ključni zaključci
- Radnici u prva 42 dana bolovanja primaju 70% plaće, osim ako kolektivnim ugovorom nije dogovoreno više.
- Nakon 42 dana, naknadu preuzima HZZO s maksimalnim iznosom od 565,04 EUR.
- Određene skupine (trudnice, roditelji oboljele djece, ratni veterani) imaju pravo na 100% naknade.
Bolovanje plaća je važno pravo svakog zaposlenika, ali sustav isplate naknade i dalje izaziva brojne polemike. Ako imate dodatna pitanja, uvijek se obratite svom poslodavcu ili sindikatu za detaljnije informacije.
Pročitajte također Neisplata plaće kome prijaviti?
Česta pitanja o bolovanje i plaća
Koliko se skida od plaće za bolovanje?
Za bolovanje do 42 dana poslodavac isplaćuje naknadu koja iznosi najmanje 70% prosječne plaće. Ako bolovanje traje dulje od 42 dana, HZZO preuzima isplatu prema zakonskim stopama. Ovisno o razlogu bolovanja, naknada može biti između 70% i 100% plaće.
Kako prijaviti bolovanje?
Bolovanje se prijavljuje poslodavcu uz liječničku potvrdu o nesposobnosti za rad. Liječnik izdaje doznaku koju radnik predaje poslodavcu ili HZZO-u. Poslodavac je obavezan prijaviti bolovanje u sustav obračuna plaća.
Mogu li dobiti puni iznos plaće na bolovanju?
Puni iznos plaće na bolovanju moguće je dobiti samo u posebnim slučajevima. To uključuje ozljede na radu, profesionalne bolesti i određene kategorije bolovanja propisane zakonom. U ostalim slučajevima naknada iznosi 70% do 85% plaće.
Koliko često mogu ići na bolovanje?
Ne postoji ograničenje koliko puta godišnje radnik može ići na bolovanje. Svako bolovanje mora biti opravdano liječničkom potvrdom i procijenjeno prema zdravstvenom stanju. Međutim, dugotrajna ili učestala bolovanja mogu biti predmet dodatnih provjera.